hercegovina ?

[bluealek]

Eh da, klima za bajs... Al bi se obogatio onaj ko bi to uspeo da izmisli

[vcorovic]

Eh da, klima za bajs... Al bi se obogatio onaj ko bi to uspeo da izmisli

Vec godinama ljeti koristim recept, sa kojim sam prezadovoljan:

bijela majca dugi rukav, u vrijeme najaceg sunca, bijele pantalone (doktorske, ili sl), bijela pelerina za kapu/kacigu, sa elasticnim omcama na krajevima, da se provuku ruke i tako kapa sacuva od padanja (rucna izrada). Ne zagusujem kozu kremom a bijela odjeca odbije vecinu suncevih zraka.

[Jovanovic]

Ja u tu svrhu koristim grebenske vetrove. A onda opalim kakav spust, za svaki slučaj.

Nego, Vlado, da mi objasniš nešto. Ja zamišljam da je Hercegovina - jadranski sliv i hard-core (beli) Dinaridi, a Bosna - savski sliv i laki (zeleni) Dinaridi. I u tom smislu smatram recimo Čemerno i Ivan sedlo za granične tačke ozmeđu Bosne i Hercegovine. A ti sad tu moju Bosnu zoveš Gornja Hercegovina, što verovatno opet ima smisla, obzirom da je i onaj Herceg stolovao tamo negde na početku Drine (ako se dobro sećam).
E, sad, u tom tvom (istorijskom, originalnom) smislu, šta sve obuhvata Hercegovina ?
Da li je današnje "demokratsko" (kolokvijalno, narodsko, laičko) shvatanje ova 2 geografska pojma bliže ovoj mojoj ideji, ili tvojoj, odnosno gde je otprilike ?

PS. A po mapu ću u Bijeljinu. Ne nađoh je po Knezu.

[vcorovic]

... Nego, Vlado, da mi objasniš nešto. Ja zamišljam da je Hercegovina - jadranski sliv i hard-core (beli) Dinaridi, a Bosna - savski sliv i laki (zeleni) Dinaridi. I u tom smislu smatram recimo Čemerno i Ivan sedlo za granične tačke ozmeđu Bosne i Hercegovine. A ti sad tu moju Bosnu zoveš Gornja Hercegovina, što verovatno opet ima smisla, obzirom da je i onaj Herceg stolovao tamo negde na početku Drine (ako se dobro sećam).
E, sad, u tom tvom (istorijskom, originalnom) smislu, šta sve obuhvata Hercegovina ?
Da li je današnje "demokratsko" (kolokvijalno, narodsko, laičko) shvatanje ova 2 geografska pojma bliže ovoj mojoj ideji, ili tvojoj, odnosno gde je otprilike ?

Granica danas ide (zapad-istok) Tomislavgrad - Vran planina (kod Čvrsnice) - Jablanica - Konjic - Ivan sedlo - kanjon Rakitnice - Kalinovik - Foča. To je ono oko čega se većina slaže. Sve ostalo je, za većinu diskutabilno.

Istorijski, tu još dolaze klinasto područje sjeverno od Foče do Goražda (uz sam put u Goraždu stoji Hercegova crkva), Ston na Pelješcu, Hercg-Novi sa kompletnim zaleđem (otuda mu i ime Herceg-), Nikšić do pred Ostrog, Durmitor, cjelokupan kanjon Pive, skoro čitav kanjon Tare i Prijepolje u Srbiji.

Npr. jedna od najznačajnijih srpskih epskih pjesama, Ženidba kralja Vukašina, počinje sa: "Knjigu piše Žura Vukašine,/U bijelu Skadru na Bojani,/Te je šalje na Hercegovinu/Bijelome gradu Pirlitoru,/Pirlitoru prema Durmitoru,..." (http://www.znanje.org/lektire/i22/01/02 ... lavna3.htm)
Ili, ruski ambasador Aleksandar Giljferding 1856.: "U njenoj dolini, u koju smo se sada spustili, leži ubogi muslimanski gradić Konjic, na pola puta između Mostara i Sarajeva. Ovdje je Neretva granica između Hercegovine i Bosne."
Dr. Jovan Marković, u "Enciklopedijski Geografski leksikon Jugoslavije" piše: "U njoj se izdvajaju: niska (primorska ili jadranska) i visoka (gornja ili planinska) Hercegovina. Visoka Hercegovina ili Rudine obuhvata sliv gornje i srednje Neretve, znatan deo dinarskog predela Bila i Polja; visoke planine Čvrsnicu, Prenj, Velež, Crvanj ... Niska (jadranska) Hercegovina prostire se oko donje Neretve i u slivovima Bregave i Trebižata, obuhvata veliko Popovo polje, Mostarsko polje i kotlinu, deo Neretvanske blatije i Trebinjsko polje."
Ili, planinarski putopisi do 1941., izdati u "Hrvatskom planinaru", područje Orjena i Risna pominju isključivo kao Hercegovinu.

Dalje, dugo vremena je manastir Mileševa u Prijepolju bio od posebnog značaja kod Srba, jer se stalno vezivao za "Humsku zemlju" (Hercegovinu), odakle je i rodonačelnik Nemanjića, Zavida. Tim prije to ima značaja, jer Stevan Nemanja svom najmilijem sinu Rastku, potonjem Sv. Savi, na upravu daruje Hum (potez Trebinje-Ston), zemlju njegovih djedova.

Ljudi koji su prolazili te krajeve uočavaju sličan mentalitet, jezik, akcenat, običaje, arhitekturu kuća i okućnica. Kada se pređe sjeverna granica, ka Bosni, mentalitet i običaji ljudi, te klima, kao da su nožem presječeni i nemaju veze sa južnim susjedima. Npr. opšta je saglasnost kako se pređe Ivan sedlo i uđe u Hercegovinu, svjetlo postaje intenzivno i čisto, a nebo nevjerovatno plavo. Ivan-sedlo kao da je prekidač koji pali i gasi svjetlo.

Razlika u reljefu između visoke/gornje i niske/donje Hercegovine je ogromna. Gornja je splet najviših vrhova dinarskog masiva, sve blizu, ili preko 2000m, šumovita, bogata površinskom vodom i ispresjecana dubokim, nepristupačnim kanjonima. Donja Hercegovina je kamena pustinja, sa oskudnom vegetacijom, rejon talasastih brda, ispresjecanih poljima. Površinske vode su rijetke, dok je podzemlje prebogato vodenim tokovima i špiljama. Npr., opština Ljubinje nema niti jedan izvor vode, već vodu dovlači iz 20km udaljenog Stoca, dok se na području oštine Mostar nalazi najizdašniji izvor vode u Evropi, izvor Bune u Blagaju, sa 384m3/s. Inače to je voda od Trebišnjice, koja teče podzemljem još od Fatničkog polja, kao i podmorske vrulje kod Stona i Rijeka Dubrovačka kod Dubrovnika.

Postoje i razlike u stanovništvu, mada ne tako ogromne. Jug je srdačniji, otvoreniji, poslovniji. Ljudi Trebinjskog kraja su dobri za trgovinu, a iz okoline Foče za matematiku.


Hercegovina je ostavila dominantan trag u istoriji Srba, ali i značajan trag u svjetskoj istoriji i zbivanjima. Međutim, skromnost i prostodušnost stanovništva, te odsustvo ličnog predstavljanja, doveli su je do izdisaja i bacili u zaborav.

Ima ovdje svašta da se napiše - prirodi, ljudima, kulturi, nauci, politici ...