hercegovina ?

[Jovanovic]

Razmišljam nešto da malo propedaliram kroz sunčanu zemlju Hercegovinu ove godine. I imam u glavi 2 prilično grube ideje. Jedna se odnosi na zapadnu Hercegovinu (koja me više privlači) i ta tura bi krenula recimo od Glamočkog polja i završila u dolini Neretve, kao najnižem delu Hercegovine. Druga bi išla kroz istočnu Hercegovinu, da l od obronaka Prenja (koji me naročito privlači) pa otprilike do Trebinja, ili od prevoja Čemerno pa opet do Neretve.
Obzirom da su mi planovi ovako grubi - pogađate - prvo mi treba neka ozbiljnija mapa Hercegovine. Nešto nalik onima sa avijacije bi bilo odlično. A onda bismo - ako bude još zainteresovanih - mogli i ozbiljnije da pričamo o ovome.
I, nešto ne nađoh iole ozbiljnij materijal na ovu temu na Netu. Kakav kvalitetan link bi mi takođe dobro došao.

Btw, da li je Vlada Ćorović uopšte registrovan na forum ?

[bluealek]

Vlada Ćorović jeste na forumu (pod korisničkim imenom vcorovic), ali nema naviku da ga prati - prijavio se 4. decembra prošle godine, a poslednji put ga posetio 12. decembra, u međuvremenu napisavši 4 posta. Dakle, ako hoćeš da se aktivno uključi u diskusiju, mogao bi da ga podsetiš tako što ćeš ga cimnuti privatnom porukom.

Što se mapa za Hercegovinu tiče, mislim da ti Google Earth može vrlo dobro poslužiti oko planiranja, a možeš da probaš da skineš sa neta i Adria Topo, s obzirom da pokriva i to područje (Garmin mapa sa izohipsama).

[rajko55]

Cao evo mene ja sam prosle godine prosao trasu Dubrovnik-Trebinje-Visegrad i koristio sam mapu Zapadni Balkan kupljenu u knjizari i pokazala se odlicna (Slovenija-Hrvatska-BiH-Srbija-C.Gora-Makedonija) uradjeno sa brdima topografski tako da vidis uspone i brda-odlicna je. pozdrav

[vcorovic]

Pozdrav Kolegama! Dobro Sale kaze, nisam bas redovan na forumu, sem ako na listi ne bude zanimljiva najava, pa da onda predjemo na forum Tako, ovaj njegov savjet je bio odlican.

Dakle, ajde prvo laksa i kraca stvar, mapa(e).

Kao glavnu, polaznu mapu, a i u nedostatku topografskih karata, za podrucje BiH koristim mapu od Freytag & Berndt-a 1:200 000 (http://www.freytag-berndt.at/rtc-freyta ... owina.html). Mapa je vise nego odlicna - vrlo detaljna, sa naznacenim zanimljvim dijelovima puta, gradovima, lokacijama i prirodnim zanimljivostima (svega toga nema na topo mapi); mislim da postoje oznake i za dobre vidikovce, a veliki vodopadi na rijekama su takodje ucrtani. Reljef je prikazan sjencenjem, pa je bolja od "ravne" karte. Prikazani su svi putevi, cak i glavnije "pjesacke" staze, tj. nepokriveni putici kojima moze da se prodje biciklom. Oznake za tip puta gotovo uvijek odgovaraju pravom stanju. Moje visegodisnje iskustvo sa njom je krajnje pozitivno. Ako neces zalaziti po sumama, uz nju ti topografske karte i ne trebaju. Npr. za Maglic se fino vide svi prilazi dokle zaista ima puta. Cak su i neke tradicionalne planinarske staze ucrtane tackicama.
Staro izdanje mape kostalo je u BiH 12KM (6E). Ovo novo ne bi trebalo biti puno skuplje. Da si se ranije javio, mogao sam ti je donijeti vec sad u ponedjeljak, jer sam isao za Sarajevo. *** Ako hoces, dolazice mi brat za nekih 20ak dana, pa da porucim po njemu. *** Druga opcija je da pogledas npr. u "Prosveti" kod Ruskog Cara u Beogradu. Bilo je F&B karata na jos par mjesta po gradu, ali ne mogu da se sjetim sada.

Isjecci iz mape:
http://www.summitpost.org/view_object.p ... t_id=36767
http://www.summitpost.org/view_object.p ... t_id=85115



Sto se tice trase koju bih predlozio, ajde prvo ukratko napisi kako si zamislio turu - tj. sta bi htio da vidis (priroda, gradovi, kombinovano), kako si mislio da nocis, koliko dana da vozis ... Sve to, bar kod mene, uticace da ti dam razlicite predloge.



Dok to ne napises, evo nekih generalnih opaski:
Sto se tice prirode, istocna Hercegovina je mnogo zanimljivija od zapadne, znaci onaj potez od kanjona Neretve, pa do granice sa Crnom Gorom. Kontrasti su veci, brojcano je vise zanimljivih stvari. Posebno ako tome pridodamo prvu zapadnu okolinu Neretve, onda je prevaga na istocnoj strani zaista velika. Mnogo manje je naseljena u odnosu na zapadni dio, pa je izbor prenocista i opskrbe dosta manji.

S druge strane, zapadna Hercegovina nije demografski zamrla kao istocna, ima vise novih, poslijeratnih puteva, kvalitetna i brojna vinogorja, vjestacke akumulacije i par zanimljivih lokaliteta, poput vodopada Kravica na Trebizatu kod Ljubuskog, akumulacije Busko jezero, planina Konj/Kamenica, Sator, Cincar oko Glamockog polja ... U kombinaciji sa zapadnom Bosnom moze dati zaista sadrzajnu i raznoliku turu, dok se istocna Hercegovina slicno kombinuje sa primorjem, bilo koji dio od Neuma do Cavtata.

Ono sto je vazno uzeti u razmatranje, posebno za podrucje oko Glamockog polja, da je tu bilo vise minskih polja. To, naravno, nije strasno ako se drzis puteva i njihove blize okoline. Problem mina u istocnoj Hercegovini, sem dijela oko Neretve, Nevesinja i Popova polja, ne postoji.

Sto se mene tice, ja sam prosao ove pravce, neke od njih i blizu mina ili kroz mine (navodicu dokle se moze povuci prava linija):
- Tjentiste - Zelengora - Maglic - prevoj Cemerno - Gacko - Bileca - Trebinje
- Trebinje - Zubci na Orjenu - Cavtat - Dubrovnik
- Trebinje - Popovo polje - Ljubinje - Stolac - Capljina - Ljubuski
- Metkovic - Capljina - Zitomislic - Mostar - Jablanica - Konjic (kanjon Neretve)
- Mostar - Podvelezje i Velez - Nevesinje
- Nevesinje - Berkovici - Ljubinje
- Bjelasnica - kanjon Rakitnice - Visocica - Glavaticevo u kanjonu Neretve
- Glavaticevo - Boracko jezero pod Prenjom - prevoj Rujiste izmedju Veleza i Prenja - Mostar

Ovo je dobrim dijelom prespartana istocna Hercegovina. Zapadnu Hercegovinu do sada nisam prolazio bickilom, ali jesam analizirao i citao, pa svako mogu pomoci.

[vcorovic]

Evo par linkova, koji mogu biti od koristi. Ako se sjetim jos cega, stavicu naknadno.
Prva dva su korisnija, dok druga dva upucuju na par konkretnih stvari, da motivisu na posjetu.


INFORMACIONI SISTEM DONJA HERCEGOVINA
pokrivena samo hrvatska etnicka podrucja
http://www.rb-donjahercegovina.ba/GIS.aspx

TURISTICKI PORTAL HERCEGOVINE (Zapadne)
http://www.hercegovina.ba/

ZONE 2000
http://www.zone-2000.net/arhiv/09/arhiv02.htm
Tekstovi na sajtu su malo krkanski pisani za moj ukus, nisu nimalo informativni, ali moze se naci dosta zanimljivih slika sa BiH planina. Vremenski je zahtjevno doci do zeljenih tekstova, jer ne postoji automatizovana pretraga, nego se mora proci kroz cijelu arhivu. No, i pored toga, volim da ga posjetim s vremena na vrijeme.

PECINA VJETRENICA
U bivsoj SFRJ na 2. mjestu, odmah iza Postojnske jame. Nova istrazivanja opasno prijete da je stave na 1. mjesto.
http://www.vjetrenica.com/

GREEN VISIONS
Tursticka organizacija za aktivan odmor, koju vodi Tim Clancy. On je bio neko rukovodilac u medjunarodnim tijelima u BiH, amerikanac, nakon obilaska BiH gradova i planina ostao da zivi u BiH i otvorio ovu agenciju. Napisao vise vodica za BiH.
http://www.greenvisions.ba/gv/clanak.php?ids=82

BOSNIA AND HERZEGOVINA
Vodic Tima Clancy-a; ima se kupiti u Mamutu. Nije los, mada za ova nasa putovanja nije ni neka znacajna vrijednost.
http://www.amazon.com/Bosnia-Herzegovin ... 140&sr=1-1

[vcorovic]

Evo sa http://www.summitpost.org planina iz Hercegovine (mozda si ovo vec gledao)

[OKOLINA GLAMOCKOG POLJA]

CINCAR (jutoistocni kraj Glamockog polja)
http://www.summitpost.org/mountain/rock ... incar.html

SATOR (sjevero zapadni kraj Glamockog polja)
http://www.summitpost.org/mountain/rock ... sator.html
{ako bi isli, ja sam mozda najzainteresovaniji za ovaj dio - npr. Busko jezero - Livanjsko Polje - Sator - Glamocko polje - Cincar - Kupres}

TROGLAV (zapadno od Glamockog polja)
http://www.summitpost.org/mountain/rock ... oglav.html
http://www.summitpost.org/mountain/rock/153548/bat.html
Vrhovi su formalno u Hrvatskoj, na Dinari, ali naslanjaju na Livanjsko polje, pa ubrzo i na Sator planinu. Dalje ka jugoistoku, Dinara prelazi u Kamesnicu/Konj planinu.

KAMESNICA (jugoistocno od Glamockog polja)
http://www.summitpost.org/mountain/rock ... snica.html
odmah uz Livanjsko polje i Busko jezero

----------------------------------------------------------------------------------

[OKOLINA PREVOJA CEMERNO]

VOLUJAK (uz prevoj Cemerno, istocno)
http://www.summitpost.org/mountain/rock ... lujak.html

ZELENGORA (uz prevoj Cemerno, zapadno)
http://www.summitpost.org/mountain/rock ... ngora.html

LELIJA (sjeverozapdano od prevoja Cemerno)
http://www.summitpost.org/mountain/rock ... elija.html

----------------------------------------------------------------------------------

[OKOLINA KANJONA NERETVE]

PRENJ (uz kanjon Neretve, istocno)
http://www.summitpost.org/area/range/152141/prenj.html

CVRSNICA (uz kanjon Neretve, zapadno)
http://www.summitpost.org/mountain/rock ... snica.html

VRAN PLANINA (uz kanjon Neretve, uz Cvrsnicu)
http://www.summitpost.org/mountain/rock ... -vran.html

----------------------------------------------------------------------------------



VISOCICA
http://www.summitpost.org/mountain/rock ... ocica.html

CRVANJ
http://www.summitpost.org/mountain/rock ... rvanj.html

RADUSA
http://www.summitpost.org/mountain/rock ... adusa.html

[Jovanovic]

ja sam prosle godine prosao trasu Dubrovnik-Trebinje-Visegrad i koristio sam mapu Zapadni Balkan kupljenu u knjizari i pokazala se odlicna (Slovenija-Hrvatska-BiH-Srbija-C.Gora-Makedonija) uradjeno sa brdima topografski tako da vidis uspone i brda

Rajko, u kojoj je razmeri ta mapa ? Da li si ti samo prejahao magistralom od Dubrovnika do Bosne, ili si koristio tu mapu i za vrljanje sitnijim drumovima ?

@Vlada
Hm, da, F&B je dobar, imam par njihovih mapa, i pojuriću i ovu. Ako nema u Beogradu, naćiću je Bijeljini, tako da nema potrebe da te cimam na tu temu.

Ako neces zalaziti po sumama, uz nju ti topografske karte i ne trebaju

Paa, uglavnom ću se držati kakvih takvih drumova. Ne bih se mnogo zezao sa neutabanim stazama tamo.

Sto se tice trase koju bih predlozio, ajde prvo ukratko napisi kako si zamislio turu - tj. sta bi htio da vidis (priroda, gradovi, kombinovano), kako si mislio da nocis, koliko dana da vozis ... Sve to, bar kod mene, uticace da ti dam razlicite predloge.

Priroda, naravno.
U Hercegovini tražim kamenjare nešto pitomije od crnogorskih, i (po mogućstvu zabačene) drumove malo udobnije i horizontalnije od crnogorskih. Hoću da prođem kroz po neko kraško polje, i zato me zapad nešto više privlači od istoka. Mada imam utisak da ni Dabarsko polje nije loše. Usput bih osvojio i neku konkretnu planinu (summitPost ću tek da gustiram, lagaano, uz mapu), a inače ne insistiram na nedođijama. Tamo je ionako gustina naseljenosti mala, pa mi neće smetati ni malo konkretniji drumovi, ako nude odgovarajuće pejzaže.

Nosio bih kamp opremu tako da nema potrebe da razmišljam o smeštaju.

Problem mina u istocnoj Hercegovini, sem dijela oko Neretve, Nevesinja i Popova polja, ne postoji

Ovo dobro zvuči, i već ozbiljno vuče na stranu istoka .

- Nevesinje - Berkovici - Ljubinje

To mi je jedna od konkretnijih ideja. Kad bih se uvalio - sa sve biciklom - nekom planinarskom društvu do podnožja Prenja (i popeo se s njima, ionako se nešto ne usuđujem da idem u svojoj režiji), posle toga bih nastavio otprilike ovom trasom i dalje verovatno do Trebinja na bus. Mada, videh da ni Pobeda ni Železničar ne planiraju Prenj ove godine, ali proveriću i neke Bosance .

[bluealek]

To mi je jedna od konkretnijih ideja. Kad bih se uvalio - sa sve biciklom - nekom planinarskom društvu do podnožja Prenja (i popeo se s njima, ionako se nešto ne usuđujem da idem u svojoj režiji), posle toga bih nastavio otprilike ovom trasom i dalje verovatno do Trebinja na bus. Mada, videh da ni Pobeda ni Železničar ne planiraju Prenj ove godine, ali proveriću i neke Bosance .

Meni bi prolazak kroz Hercegovinu takođe bio interesantan, ali u ovom trenutku pored godišnjeg plana planinarskih izleta i već ugovorenih vodičkih i ostalih poslovnih obaveza za letnji period ne usuđujem se da licitiram kad bi se moglo naći desetak dana vremena tokom leta za tako nešto. Ako bi se nekim čudom našlo slobodnog vremena, po meni je najrealističniji scenario da se ode kolima do nekog mesta na zapadu Crne Gore (na primer, Žabljaka), da se tu ostave kola i da se odatle pedalira pod punom opremom tih desetak dana. Recimo da bi se od Žabljaka moglo krenuti preko Sedla ka Trsi i Plužinama, pa onda niz Pivu, pa dalje za Foču, Tjentište (čini mi se da nema načina da biciklom presečemo masiv Maglića i Bioča iz pravca Mratinja), odatle na Zelengoru, a dalje kud nas put nanese.

No kao što rekoh, da ne maštam na suvo, prvo da vidim mogu li uopšte da stvorim vremena za tako nešto.

[bluealek]

Bacio sam malo pogled na kombinaciju Google Earth-a, Ozi Explorera i Adria Topo u potrazi za neki ulaz u Hercegovinu preko planina na području Bioča i Volujka, ali ne vidim ništa što bi bilo vozno, pogotovo za natovarene bicikle. Ipak, spazih jedan put koji bi mogao biti vrlo interesantan, od Plužina uzbrdo, preko Šejtan-Kule (najviša tačka puta nešto preko 1500 m visine). Prolazi južno od Lebršnika i silazi na Avtovac, u blizini Gacka.

Ako neko zna za neki severniji put, bliže Volujku i Bioču, ne bi bilo loše da skrene pažnju, jer može biti samo još atraktivniji od ovoga (mada, ako je suditi po Google Earth-u, mrka kapa, sve je ljuti kamenjar).

Pronašao sam još jedan vrlo zanimljiv put kojim bi se moglo od Pivskog jezera preseći ka Tjentištu, iznad Mratinja. Ne krene se prema Mratinjskom jezeru, već putem koji ide ispod odseka Štrbine, da bi se ispeo na visoravan Vučevo. Tu neko vreme vrluda na prosečnoj visini od oko 1500 m i odatle može da se uhvati vrlo solidan makadam ka Tjentištu.

[vcorovic]

Ukratko cu ti napisati o svemu, pa kako budes iskristalisao turu, dodavacu vise.

U Hercegovini tražim kamenjare nešto pitomije od crnogorskih, i (po mogućstvu zabačene) drumove malo udobnije i horizontalnije od crnogorskih. Hoću da prođem kroz po neko kraško polje, i zato me zapad nešto više privlači od istoka.

Najveći kamenjar, okružen visokim brdima, do 1200m, jeste Popovo polje. Sve je golo, sa obje strane. Uz put je mnoštvo zanimljivih starih sela, gdje je sve u kemenu, u nekima čak i oluci kuća. Uz put su 3 predivna manastira TVRDOŠ i DUŽI i ZAVALA, sve ljepši do ljepšeg i stariji do starijeg, pećina VJETRENICA, selo MRKONJIĆI, gdje se 1610. rodio SV.VASILIJE OSTROŠKI, selo ORAHOV DO, rodno selo RUĐERa BOŠKOVIĆa, selo RAVNO, gdje se nekada gajila svila, ali i odakle su dolazile najveće ustaše i napunile u neposrednoj okolini 5 jama sa više hiljada ljudi. Posebno je zanimljivo selo ŽAKOVO, poviše u brdu, u ogromnom amfiteatru, gdje u po sela, oko 35m iznad nivoa Trebišnjice, stoji ploča dokle je jedne godine Trebišnjica poplavila polje. Prije gradnje brane na Trebišnjici, Popovo polje je zimi postajalo ogromno jezero i nadničari iz okolnih sela su čamcima išli na rad u Dubrovnik.

Drugo polje u istočnoj Hercegovini je NEVISNJSKO polje, neka kombinacija pitomih pejzaža iz Južnog Tirola i divljih visova Crne Gore. Tu je ogromno jezero, vertikalna istočna padina VELEŽa, glavni alpinistički poligon u BiH. Put za Mostar predivan, prolazi pored starog, prestonog HERCEGOVOG GRADA, ispod koga se spušta 60m visoka litica, a na dnu litice iz pećine izvire rijeka BUNA, sa protokom vode 384m3/s (najizdašniji izvor u Evropi, vrela se nazivaju izvori preko 100m3/s) koja se nakon par kaskadnih slapova smiruje i vrlo brzo uliva u NERETVU.

U zapadnoj Hercegovini imaš više izbora, ali sa manje kamenja - Livanjsko, Glamočko polje, eventualno Kupreška visoravan odmah u susjedstvu, u zapadnoj Bosni.

Mada imam utisak da ni Dabarsko polje nije loše. Usput bih osvojio i neku konkretnu planinu

Nisam siguran kako bih okvalifikovao DABARSKO POLJE, jer sam prešao samo segment oko Berkovića. Prijatan dio, ali opet ne i spektakularan. Jedino mjesto u polju su BERKOVIĆI, tj. par kuća sa obje strane ulice, nekoliko kafića, kioska sa hranom, kafana i škola. Jasno, i neizostavna zgrada opštine. Međutim, na zapadnom dijelu se kroz dubok i visok klanac silazi u STOLAC, dobrim putem. Malo zeznutim kolskim putem možeš da se popenješ na vrh HRGUD, najvišu tačku toga klanca, nekadašnji položaj Vojske RS, miniran svuda naokolo. Odatle se pruža divan pogled na polje, Stolac i okolinu. Nisam tuda prolazio, ali planiram nekom prilikom.

Ako si došao u Dabarsko polje iz pravca Nevesinja, preko TRUSINE, prije nego što počneš da se spuštaš niz strmu stranu u mnogim serpentinama i nečim sto bi trebalo da se zove put, ali teško ulazi u taj pojam, iako je široko 3.5m, imaš crkvicu uz visoku liticu kojom se planinski masiv obara u Dabarsko polje. Postoji legenda da je tu nekada bilo zakopano blago, da je grom ubijao one koji su kopali itd.

IZBJEĆI PO SVAKU CIJENU USPON UZ TRUSINU, TJ. SMJER BERKOVIĆI-NEVESINJE. IĆI SAMO NEVESINJE-BERKOVIĆI. Taj je put vanredno živopisan.

Ako kreneš iz Dabarskog polja na istok, prvo nailaziš na Fatničko polje, pa na Bileću i Bilećko jezero. U selu ORAH, nalazi se srednjevjekovni manastir DOBRIĆEVO (preporučujem obavezno posjetu), vrlo blizu Bilećkog jezera. Uz put se nalazi i crkva gdje je vojvoda Vlatko Vuković pričestio vojsku prije pobjede nad Turcima 1388 kod Bileće. Tek nakon godinu dana od poraza Turci su opet došli u ove krajeve, na Kosovo polje i opet izgubili od vojvode Vukovića. Dalje prema Trebinju, očekuje te zaista kvalitetan ulaz u TREBINJE. Na brdima okolo grada načičakne su velike austro-ugarske tvđave. Inače, prema zapisima jednog engleskog generala, koji je ovuda proputovao, vrijednost austrijskih utvrđenja na ovom području, prevazilazila je vrijednost svih engleskih utvrđenja u svim njihovim kolonijama. Sva su povezana putevima, danas više ili manje zepuštenim. Prije nego što se spustiš do kraja, odmah iza prevoja JASEN, na desno, odvaja se put ka vrhu LEOTAR-a. To je jedan od najljepših puteva koje sam izvezao biciklom, ali nije nimalo lagan. Put direktno siječe izohipse i od nekih 5km, ja sam uspio da izvezem oko 3.5km. Podloga je često loša, šljunak, rijetko ispod 10%, sem jednog ravnog dijela. Ali, isplati se, ako imaš vremena. Vidi se more, Dubrovnik i Elafitski otoci, Bilećko jezero, Popovo polje. Jovan Dučić je pisao da se za lijepog vremena može nazrijeti obala Italije.

Ako kreneš iz Dabarskog polja na zapad, prolaziš pored izvora BREGAVA-e i vodopada na njoj (ništa spektakularno, ali lijepo) i dolaziš u begovski grad STOLAC. Ja ovaj pridjev prezirem iz mnogih i dobrih, lako dokazivih razloga, ali je on činjenica. Tu su nekada, u velikom starom gradu upravljali begovi Rizvanbegovići, praveći nekad razna sranja hrišćanima, a nekada i čineći dobro, tj. ne dirajući ih. Stolac ima ljeti izuzetno prijatnu aleju drveća uz obalu Bregave. Blizu je i antički grad DAORSON, sa kiklopskim zidovima i "lavljim" vratima poput onih u Mikeni. U vrijeme Rima, bio je jedan od rijtkih gradova imperije koji je mogao da kuje novac. Put do njega nije baš uočljiv. Na 4km od grada nalazi se najznačajnija nekropola stećaka u BiH, te odmah uz nju spomenik ustašama pobijenim u Bleiburgu.

To mi je jedna od konkretnijih ideja. Kad bih se uvalio - sa sve biciklom - nekom planinarskom društvu do podnožja Prenja (i popeo se s njima, ionako se nešto ne usuđujem da idem u svojoj režiji), posle toga bih nastavio otprilike ovom trasom i dalje verovatno do Trebinja na bus.

Samo kratko, ako izabereš ovaj pravac, biće više detalja. Od BORAČKOG JEZERA, sjeveroistočna strana PRENJa, možeš vrlo strmim, šljunkovitim putem, bez ikakvog ljudskog traga u blizini, doći do raskršća puteva za MOSTAR i NEVESINJE. To raskršće je bilo u sred minskih polja, ali su putevi sigurni (bar se svi nadamo, jer su i oni bili minirani). Ako kreneš za Mostar, ideš preko prevoja RUJIŠTE i imaš 15km teškog spusta, od oko 8% u prosjeku, da su se meni kočnice gotovo upalile, a ruke jako zaboljele. Čitav taj potez Boračko - Rujište - Mostar je predivan i sasvim izolovan od civilizacije. Ako ti se nešto desi, nema pomoći. Nije ipak toliko strašno, prošao sam tuda sam, ali treba da znaš šta te čeka.

[vcorovic]

Bacio sam malo pogled na kombinaciju Google Earth-a, Ozi Explorera i Adria Topo u potrazi za neki ulaz u Hercegovinu preko planina na području Bioča i Volujka, ali ne vidim ništa što bi bilo vozno, pogotovo za natovarene bicikle. Ipak, spazih jedan put koji bi mogao biti vrlo interesantan, od Plužina uzbrdo, preko Šejtan-Kule (najviša tačka puta nešto preko 1500 m visine). Prolazi južno od Lebršnika i silazi na Avtovac, u blizini Gacka.

Da, taj put sam uočio kada sam vozio onu veliku turu po Hercegovini 2005. Put izlazi tačno na Klinje jezero, prvu vještaku akumulaciju u BiH, iz 1889. Pogledi su, malo je reći, fantastični. Pišem s posla, pa ne mogu da stavim i neku sliku.

Ako neko zna za neki severniji put, bliže Volujku i Bioču, ne bi bilo loše da skrene pažnju, jer može biti samo još atraktivniji od ovoga (mada, ako je suditi po Google Earth-u, mrka kapa, sve je ljuti kamenjar).

Ja ne znam. A kako je taj dio ostao prilično zabačen i u ratu i u miru za privredu, sumnjam de jenko nešto pravio zadnjih 30 godina.

Pronašao sam još jedan vrlo zanimljiv put kojim bi se moglo od Pivskog jezera preseći ka Tjentištu, iznad Mratinja. Ne krene se prema Mratinjskom jezeru, već putem koji ide ispod odseka Štrbine, da bi se ispeo na visoravan Vučevo. Tu neko vreme vrluda na prosečnoj visini od oko 1500 m i odatle može da se uhvati vrlo solidan makadam ka Tjentištu.

Ovo ću morati da pogledam.

[bluealek]

Ako je verovati kartama i onome što se može videti u Google Earth-u, i prostori Zelengore su fantastični. Gusta mreža šumskih puteva koji dobrim delom prolaze kroz gustu šumu (pa su mestimično na Google Earth-u prilično "zakamuflirani"), bezbrojna jezera, vrlo kompleksna geomorfologija, a sve to potpuno nenaseljeno. Jedino što ne uspevam do kraja u glavi da raspetljam jeste pitanje koliko su dobre veze puteva po istočnom delu Zelengore koji se penju od Tjentišta, sa centralnim i zapadnim delovima Zelengore, gde se nalazi većina jezera. Deluje da je kameniti greben Bregoča prilično negostoljubiv i teško prolazan, i nije mi jasno da li preko njega postoji neka dovoljno solidna putna komunikacija (deluje da bi možda moglo biti nečega severno od samog Bregoča, ispod Trebove planine ka Orlovačkom jezeru). Možda bi čak bolje bilo ići magistralom od Tjentišta do Čemerna, pa onda skrenuti desno na put koji preseca Zelengoru na pola, idući ka severu?

U svakom slučaju, Zelengora deluje kao fantastično zahvalan teren za bajk. Jedino ne znam koliko je opasna, jer sam načuo da je tamo bilo dosta minirano.

[vcorovic]

Ako je verovati kartama i onome što se može videti u Google Earth-u, i prostori Zelengore su fantastični. Gusta mreža šumskih puteva koji dobrim delom prolaze kroz gustu šumu (pa su mestimično na Google Earth-u prilično "zakamuflirani"), bezbrojna jezera, vrlo kompleksna geomorfologija, a sve to potpuno nenaseljeno.

Slažem se u potpunosti. Prošao sam jedan komad istočnog dijela planine.

Jedino što ne uspevam do kraja u glavi da raspetljam jeste pitanje koliko su dobre veze puteva po istočnom delu Zelengore koji se penju od Tjentišta, sa centralnim i zapadnim delovima Zelengore, gde se nalazi većina jezera. Deluje da je kameniti greben Bregoča prilično negostoljubiv i teško prolazan, i nije mi jasno da li preko njega postoji neka dovoljno solidna putna komunikacija (deluje da bi možda moglo biti nečega severno od samog Bregoča, ispod Trebove planine ka Orlovačkom jezeru). Možda bi čak bolje bilo ići magistralom od Tjentišta do Čemerna, pa onda skrenuti desno na put koji preseca Zelengoru na pola, idući ka severu?

Od Tjentišta, kroz kanjon HRČAVKE, vodi solidan makadamski put, istina svo vrijeme dosta strm, do jezera Donje Bare, postoji i put do jezera Gornje Bare, ali ja nisam imao snage da ga izvezem. Na Donjim Barama je drug Tito imao luksuznu lovačku kuću. Ona je danas obnovljena i preinačena, i koristi je lovačko društvo iz Foče. Kanjon Hrčavke je izuzetno osobit. Uzak je, okružen visokim i strmim liticama, nekad prekrivenim mekom travom, nekad šumom, a nekad potpuno golim, skoro bijelim. Postoji tu negdje u kanjonu, vodopad SKAKAVAC, visok 200m, koji se vidi sa trase šumske željeznice, koju su probili Austrijanci (to je tek fantastična činjenica). Ni njega nisam uspio obići, zbog nedostatka vremena.

Dalje od Donjih i Gornjih bara mislim da se ne može do Orlovačkog jezera. Tu su stijenje, a i duboka trava, gdje zmije nisu rijetkost (bar tako pričaju ljudi sa terena).

Od prevoja Čemerno, u pravcu sjeverozapada, kao što pominješ, postoji put za Orlovačko jezero i mislim da se njime dalje može izaći na Kalinovik, tj. u zapadni dio Zelengore. Znam neke Trebinjce koji svake godine idu tamo da kampuju i nose bicikla.

Kako god, Zelengora je predivna priča za sebe i mislim, da ako se vozi, treba je izvesti samu, jer je i zahtjevna za vožnju i ima šta ponuditi.

U svakom slučaju, Zelengora deluje kao fantastično zahvalan teren za bajk. Jedino ne znam koliko je opasna, jer sam načuo da je tamo bilo dosta minirano.

Da, ljudi to obično govore, ali se to odnosi na ovaj dio uz VRATAR (najuži dio kanjona Sutjeske, gdje je nekada trgovački put prolazio kroz stijene, a Herceg Stjepan posadio carinarnicu, kulu sa vratima, da niko ne može proći dok ne plati, ili da skoči u vodu), koji naslanja na SUHU (prolazio si tuda) i ovaj dio oko Tjentišta i kanjona Hrčavke, te dio uz kanjon Neretve i tamo ka ULOGU. Tj. može se reći da su mine svuda okolo, ali ih nema ni blizu onuda kuda bi mi mogli proći u ovom naumu.

[Jovanovic]

Meni bi prolazak kroz Hercegovinu takođe bio interesantan, ali u ovom trenutku pored godišnjeg plana planinarskih izleta i već ugovorenih vodičkih i ostalih poslovnih obaveza za letnji period ne usuđujem se da licitiram kad bi se moglo naći desetak dana vremena tokom leta za tako nešto.

Heh, daleko od toga da sam ja siguran da ću ići. Nadam se da ću ove godine imati manje lufta za skitanje nego ikad dosad.

po meni je najrealističniji scenario da se ode kolima do nekog mesta na zapadu Crne Gore (na primer, Žabljaka), da se tu ostave kola i da se odatle pedalira pod punom opremom tih desetak dana. Recimo da bi se od Žabljaka moglo krenuti preko Sedla ka Trsi i Plužinama, pa onda niz Pivu, pa dalje za Foču, Tjentište

Linija Žabljak-Trsa je jedna onih koje šmekam već par godina (pisah već o tome, par puta). I tu sam uvek ZA.

od Plužina uzbrdo, preko Šejtan-Kule (najviša tačka puta nešto preko 1500 m visine). Prolazi južno od Lebršnika i silazi na Avtovac, u blizini Gacka

Sad pogledah na običnoj topo-mapi. Zvuči dosta intrigantno .

putem koji ide ispod odseka Štrbine, da bi se ispeo na visoravan Vučevo. Tu neko vreme vrluda na prosečnoj visini od oko 1500 m i odatle može da se uhvati vrlo solidan makadam ka Tjentištu.

Hmm, i ovo zvuči uzbudljivo, ali je otkidanje od uspona. Još kad siđeš na Sutjesku treba opet da se penješ na Čemerno . A opet ne možemo proći blizu Bioča. Mislim da kako god okreneš Bioč ne može da ti bude usput. A na Magliću i Vučevu sam već bio. Znači, glasao bih za Šejtan Kulu.

Vlado, tvoje ideje ću dobro da proučim kad nabavim mapu, za sad nema mnogo svrhe da ih čitam (probah).

Najveći kamenjar, okružen visokim brdima, do 1200m, jeste Popovo polje. Sve je golo, sa obje strane

Prođoh ga autostopom pre 8 godina, i takvog ga otprilike i pamtim, mada mi je u to vreme oko bilo dosta neiskusnije. Rado bih ga opet prošao.

U zapadnoj Hercegovini imaš više izbora, ali sa manje kamenja - Livanjsko, Glamočko polje, eventualno Kupreška visoravan odmah u susjedstvu, u zapadnoj Bosni.

Znam, taj kraj me i najviše privlači. A i ne očekujem mnogo kamenja u kraškim poljima, nema ni potrebe. Bio sam na blic u Glamočkom polju prošle godine, i to je baš ono što hoću. A livanjsko je valjda slično, samo veće.

[IRalic]

Helou


Doktore a kad to ti planiras ?